Preskoči na sadržaj
Logo Marko Zlatanović - eye surgeon

Lasersko skidanje dioptrije: metode, kandidati, oporavak

Tekst ažuriran:

Lasersko skidanje dioptrije: metode, kandidati, oporavak

Informativni sadržaj sajta dr Marka Zlatanovića. Tekst ne zamenjuje pregled i individualno uputstvo lekara. O autorstvu i izvorima.

Sadržaj teksta

Ako godinama nosite naočare ili sočiva, verovatno ste bar jednom pomislili da biste voleli da se toga rešite. Lasersko skidanje dioptrije je danas jedna od najtraženijih operacija oka, ali i tema oko koje ima najviše marketinga, a najmanje mirnog objašnjenja. Ovaj tekst je edukacija, ne ponuda. Sam zahvat, procenu kandidature i izbor metode radi refraktivni tim Klinike Maja u Nišu. Doc. dr Marko Zlatanović je subspecijalista vitreoretinalne hirurgije, dakle lekar za mrežnjaču i očno dno, i njegov deo posla je pregled očnog dna pre i posle takve operacije.

Šta laser zapravo radi kada "skida dioptriju"

Rožnjača je providni prozor na prednjem delu oka i ujedno najjače sočivo koje imate. Ako slika ne pada tačno na mrežnjaču, vidite mutno. Laser ne dira unutrašnjost oka: on precizno oblikuje rožnjaču i time pomera fokus na pravo mesto.

Slikovit primer: kako pacijent vidi

Simulacija nekorigovane kratkovidosti od -2,00 dioptrije: dr Marko Zlatanović i udaljeni detalji ordinacije su zamućeni.

Kratkovidost -2,00 D

Udaljeni detalji bez korekcije mogu izgledati zamućeno.

Simulacija nekorigovane kratkovidosti od -4,00 dioptrije: dr Marko Zlatanović i detalji ordinacije znatno su zamućeni.

Kratkovidost -4,00 D

Udaljeni detalji bez korekcije mogu biti izrazito zamućeni.

Ilustrativne simulacije: isti prizor, onako kako ga mogu videti pacijenti sa ovim smetnjama. Izgled i jačina smetnji razlikuju se od osobe do osobe. Sve simulacije

Odmah i jedna ograda. Laser menja refrakciju, ali ne menja građu oka. Kratkovido oko posle operacije i dalje je duže od prosečnog, samo više ne traži naočare. Ova razlika je važna za praćenje zdravlja oka i nakon operacije.

LASIK, PRK ili SMILE metoda: u čemu je razlika

Kod dobro odabranog pacijenta krajnji rezultat je uporediv. Najveća razlika je u toku oporavka i u tome koja metoda odgovara vašoj rožnjači.

  • LASIK i femto LASIK: napravi se tanak poklopac (flap), ispod njega ekscimer laser oblikuje tkivo, pa se poklopac vrati bez šavova. Oporavak vida je vrlo brz, nelagoda mala.
  • PRK, TransPRK i LASEK: površinske metode, koje deo pacijenata zove i FRK. Nema poklopca, skine se epitel i laser radi na površini, a epitel zaraste za nekoliko dana. Izbor zavisi od debljine i oblika rožnjače, nalaza i aktivnosti pacijenta. Tanka rožnjača može biti razlog da se laserski zahvat uopšte ne preporuči; površinska metoda nije automatsko rešenje. Oporavak posle površinskih metoda obično je sporiji, uz izraženiju nelagodu prvih dana.
  • SMILE metoda: samo femtosekundni laser unutar rožnjače iseče tanak disk tkiva, koji se izvadi kroz rez od oko 2 do 4 milimetra. Zahvat traje okvirno 10 do 15 minuta.

Ne postoji metoda najbolja za sve, kao ni najbolji očni hirurg u apsolutnom smislu. Postoji metoda koja odgovara vašoj rožnjači, a nju određuju merenja, nalaz i razgovor sa hirurgom.

Ko je kandidat za lasersko skidanje dioptrije

Okvir je jednostavan: punoletstvo (mnogi hirurzi radije rade posle 21. godine), dioptrija koja se nije značajno menjala poslednjih godinu do dve i zdrava rožnjača.

  • Kratkovidost do oko -8 dioptrija laser rešava komotno; tretmani do -12 su rađeni, ali su manje predvidivi.
  • Do oko -6 dioptrija dobro rade i LASIK i površinske metode, a između -6 i -12 LASIK je obično poželjniji.
  • Iznad -8 dioptrija prednost dobijaju fakična (ICL) sočiva, jer bi laser skinuo previše tkiva rožnjače.

U meta-analizi savremenog LASIK-a oko 90 odsto očiju postiglo je oštrinu 20/20 ili bolju, a analiza iz 2025. daje 88,3 odsto kod kratkovidosti i oko 69 odsto kod dalekovidosti. Te brojke iz stranih analiza nisu obećanje: ishod zavisi od početne dioptrije i stanja oka.

Ko ne može laserom da skine dioptriju

  • Trudnice i dojilje, jer hormonske promene menjaju dioptriju i pogoršavaju suvoću oka. Operacija se odlaže, ne otkazuje.
  • Osobe sa keratokonusom ili sumnjom na njega, kod kojih laser može da pogorša istanjenje rožnjače.
  • Pretanka rožnjača ili nepravilna topografija.
  • Izraženo suvo oko i dioptrija koja se i dalje menja iz godine u godinu.
  • Autoimune bolesti i stanja sa oslabljenim imunitetom.
  • Nekontrolisana sistemska bolest, uključujući loše regulisan dijabetes. O tome kako šećerna bolest utiče na oko pisali smo u vodiču o dijabetesu i vidu.

Kandidatura se ne procenjuje po broju na receptu ni preko telefona, nego na pregledu.

Šema koja poredi mlado elastično očno sočivo i sočivo posle 45. godine
Prezbiopija nastaje kada sočivo izgubi elastičnost, pa laser za dioptriju to ne rešava.

Pregled za lasersko skidanje dioptrije: šta se meri

Ovaj pregled traje duže od običnog merenja dioptrije. Rade se provera stabilnosti dioptrije i refrakcija u kapima, pahimetrija (debljina rožnjače), analiza aberacija i procena filma suza. Dva ispitivanja su presudna: topografija rožnjače, pre svega da bi se isključio keratokonus, i pregled očnog dna u širokoj zenici.

Visoka kratkovidost i mrežnjača: deo koji se često preskoči

Ovo drugo se najčešće potceni. Kandidati za lasersko skidanje dioptrije su po definiciji ljudi sa dioptrijom, a kod veće kratkovidosti oko je duže, pa je mrežnjača na periferiji istegnuta i tanja. Slaba mesta poput rešetkaste degeneracije, rupica i cepova su tu češća, pa je pregled periferije u širokoj zenici deo ozbiljnog protokola i najbolje ga radi lekar obučen za mrežnjaču.

Kada se nađu lezije koje se leče, pre refraktivne operacije se može uraditi barijerni laser mrežnjače. Pošteno je reći i drugu stranu: nema jakog dokaza da tretiranje baš svake asimptomatske rešetkaste degeneracije sprečava odlubljenje mrežnjače.

Ključna poruka: laser skida dioptriju sa rožnjače, ali oko ostaje kratkovido po građi. Ko je "skinuo minus" i dalje treba da ide na kontrole očnog dna i da zna znake upozorenja: nagle mušice, bljeskovi i senka u vidnom polju. O njima pišemo u tekstu o ablaciji retine, a zahvat je opisan na stranici operacija ablacije retine.

Slikovit primer: kako pacijent vidi

Simulacija ablacije mrežnjače: velika tamna zavesa prekriva gornji deo ordinacije i deo figure dr Marka Zlatanovića.

Ablacija mrežnjače

Senka nalik zavesi može zaklanjati deo vidnog polja.

Simulacija mušica u vidnom polju: meke sive niti i tačkice preklapaju jasnu sliku dr Marka Zlatanovića u ordinaciji.

Mušice (sinereza staklastog tela)

Plutajuće niti i tačkice mogu prelaziti preko inače jasne slike.

Ilustrativne simulacije: isti prizor, onako kako ga mogu videti pacijenti sa ovim smetnjama. Izgled i jačina smetnji razlikuju se od osobe do osobe. Sve simulacije

Dan operacije i oporavak posle laserskog skidanja dioptrije

Zahvat je ambulantan, u anesteziji kapima. Oko se utrne, postavlja se držač kapaka da ne biste trepnuli, a savremeni laseri prate mikropokrete oka. Boravak je okvirno 20 do 30 minuta i istog dana se ide kući. Bol se tokom zahvata ne oseća, oseća se pritisak; nelagoda i suzenje dolaze kasnije tog dana, kada anestezija popusti.

Posle LASIK-a i SMILE metode vid se vraća već kroz nekoliko sati i većina ljudi solidno vidi sutradan. Posle PRK, LASEK i TransPRK vid se bistri tokom nedelju dana i više.

  • Posao i vožnja: obično 1 do 2 dana posle LASIK-a i SMILE, oko nedelju dana posle površinskih metoda. Kući sa operacije vas vozi neko drugi.
  • Ekrani: rad za računarom tek posle oko 72 sata.
  • Plivanje i šminka oko očiju: pauza nedelju dana, pa naočare za plivanje prve 4 nedelje.
  • Sport: laka šetnja posle 24 sata, trčanje oko trećeg dana, kontaktni sportovi posle mesec dana.
  • Ne trljati oči, posebno posle LASIK-a dok poklopac ne prione.

Vid je često dobar odmah, ali može mu trebati do nekoliko nedelja da se ustali. To pacijenti opisuju kao "vid se kristalizuje".

Da li se dioptrija vraća posle laserske operacije

Kod velike većine ljudi ne vraća se do nivoa koji traži naočare, ali regres postoji kao pojava. U kohorti civilnih pilota praćenoj 5 do 16 godina imalo ga je 23,6 odsto očiju, a kod modernih metoda na pet godina 16,1 odsto. U seriji od 785 očiju praćenih 20 godina stopa dokorekcije bila je 5,2 odsto.

Regres je češći kod većih polaznih dioptrija, površinskih metoda, starijeg životnog doba u trenutku operacije i kod dugotrajnog rada na blizinu. Mehanizam je biološki: rožnjača se remodeluje i epitel zadeblja, dakle nije reč o "grešci operacije".

Odvojena stvar je starenje oka. Laser ne zaustavlja ukrućivanje prirodnog sočiva, pa posle 40. godine dolazi presbiopija ("staračka dioptrija"), a kasnije i siva mrena.

Neželjeni efekti o kojima se manje priča

  • Suvo oko je najčešća tegoba. Simptome ima velika većina pacijenata odmah posle LASIK-a, oko 60 odsto posle mesec dana, a 10 do 40 odsto i posle šest meseci. Izraženije je posle LASIK-a nego posle površinskih metoda.
  • Odsjaji i oreoli oko svetla pri noćnoj vožnji, osetljivost na svetlo i promenljiv vid u prvim nedeljama, koji se najčešće povuku za nekoliko meseci.
  • Ektazija rožnjače je najozbiljnija komplikacija LASIK-a i retka je. Faktori rizika su visoka kratkovidost, tanka rožnjača i nepravilna topografija, što je razlog više da se topografija uradi svakom kandidatu.
  • Teške komplikacije poput infekcije vrlo su retke, ali vid može biti i lošiji i može zatrebati druga operacija.

Odmah pozovite lekara ako se jave jak bol koji ne popušta, nagli pad vida, crvenilo sa gnojnim sekretom ili senka u vidnom polju.

Kada laser nije rešenje: ICL sočiva i opcije posle 40. godine

Fakično (ICL) sočivo se ugrađuje ispred prirodnog sočiva, bez skidanja tkiva rožnjače, pa je zahvat u principu reverzibilan. Odobreno je za uzrast 21 do 45 godina i kratkovidost okvirno od -3 do -20 dioptrija, a pre ugradnje se mere dubina prednje očne komore i gustina endotelnih ćelija rožnjače. ICL nije "skuplja verzija lasera", nego druga operacija za drugu situaciju: velike dioptrije, tanka rožnjača, suvo oko. Ima i svoje rizike, od gubitka endotelnih ćelija do povišenog pritiska i sive mrene.

Posle 40. godine laser koriguje daljinu, ali naočare za blizinu i dalje trebaju, jer presbiopija nastaje ukrućivanjem sočiva, a ne oblikom rožnjače. Jedna opcija je monovizija, gde se dominantno oko koriguje za daljinu, a nedominantno ostaje blago kratkovido. Ako postoji katarakta, može se razgovarati o operaciji sočiva. Sama starost od 45 ili 50 godina nije razlog za zamenu bistrog sočiva; koristi i rizici različitih opcija procenjuju se individualno. O tome pišemo u vodiču kroz operaciju katarakte, a zahvat je opisan na stranici operacija katarakte. Zašto se vid na blizinu gubi i koje sve opcije postoje, razložili smo u tekstu o prezbiopiji.

Dr Marko je koautor istraživanja o tome kako LASIK operacija utiče na nervne slojeve mrežnjače kod kratkovidih očiju (BioMed Research International, 2017), kao i rada o tome kako kratkovidost menja krvne sudove žute mrlje (Medicina, 2023). Ostali radovi su na spisku naučnih radova.

Najčešća pitanja

Da li se dioptrija vraća posle laserske operacije?

Kod većine ljudi ne vraća se do nivoa koji traži naočare. Manji regres ipak postoji i najčešći je kod velikih polaznih dioptrija, površinskih metoda i sa protokom godina. U dugoročnim studijama dokorekcija je bila potrebna najčešće u prve tri godine.

Do koje dioptrije može laser?

Okvirno, laser komotno rešava kratkovidost do oko -8 dioptrija, uz manje predvidive rezultate iznad toga. Kod većih minusa i tanke rožnjače bolje rešenje su ICL sočiva. Granica se ne određuje po receptu, nego po debljini i obliku vaše rožnjače.

Da li operacija boli i koliko traje oporavak?

Tokom zahvata se ne oseća bol jer se oko utrne kapima, oseća se pritisak. Nelagoda i suzenje javljaju se kada anestezija popusti. Posle LASIK-a i SMILE metode većina ljudi solidno vidi već sutradan, dok se posle PRK i TransPRK vid bistri nedelju dana i više.

Gde se lasersko skidanje dioptrije radi u Nišu?

U Klinici Maja, gde procenu kandidature, izbor metode i sam zahvat radi refraktivni tim klinike. Vitreoretinalna hirurgija je zasebna oblast i u nju spadaju pregled očnog dna pre refraktivne operacije i praćenje mrežnjače posle nje.

Da li posle laserskog skidanja dioptrije moram i dalje na kontrole očnog dna?

Da, ako ste bili izraženije kratkovidi. Laser menja rožnjaču, ali oko ostaje duže po građi, pa mrežnjača na periferiji ostaje istegnuta i tanja. Zato i posle operacije važe isti znaci upozorenja: nagle mušice, bljeskovi i senka u vidnom polju traže pregled očnog dna u širokoj zenici.

Zakažite pregled

Prvi korak nije izbor metode nego pregled na kojem se izmeri stanje oka. Ako ste izraženije kratkovidi, uz to ide i pregled očnog dna u širokoj zenici, a zakazivanje je jednostavno. Zakažite pregled kod dr Marka: pozovite 069 345 6553 ili popunite formular na sajtu. Klinika Maja, Vizantijski bulevar 33, Niš.

Za operaciju katarakte postoji posebna stranica o operaciji katarakte. Tamo se zakazuje pregled i razgovor o operaciji sa hirurgom, na telefon 069 345 6553.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pregled kod lekara. Navedeni podaci potiču iz stranih stručnih izvora i odnose se na grupe pacijenata iz objavljenih studija, ne na pojedinačan ishod. Odluka o laserskom skidanju dioptrije donosi se isključivo posle detaljnog pregleda oka.

Izvori i dodatno čitanje

Referentne informacije o temi. Individualni plan lečenja određuje oftalmolog nakon pregleda.

· Privatnost

Vaš izbor kolačića

Sajt radi i bez analitike i oglasa. Uz vaš izbor možemo koristiti Microsoft Clarity za analitiku i Google Ads za merenje oglasa. Izbor možete kasnije promeniti u podnožju. Više o privatnosti.